Lekire
August Šenoa: Seljačka buna (#1)
O Seljačkoj buni
Svi likovi i događaji potpuno su istiniti, pa osim povijesnh činjenica iz romana saznajemo karakter ljudi, odnos kmetova i feudalaca i samu borbu - seljačku bunu.
Srž romana čini klasni sukob. Šenoa u romanu osuđuje život i ponašanje niskog plemstva i ujedno krtizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi.
U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav između Jane i Đure Mogaića, te ljubav Sofije Hening i Tome Milića. Šenoa nam iznosi međusobne odnose feudalaca, te položaj seljaka koji predstavljaju društveni stalež i koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Glavni likovi Franjo Tahi i Matija Gubec postavljeni su u suprotnosti. Matija Gubec je kmet iz Stubice i prvi začetnik bune kojeg su kasnije seljaci proglasisli za "kralja". Uzok bune leži u socijalnom problemu, a seljaci su željeli samo izmijenjiti odnos s feudalcima, ali pobuna je shvaćena kao da je protiv plemića.
Franjo Tahi, feudalac, negativan je lik u kojem su skupljene sve negativnosti feudalaca. Plemići su podijeljeni na dvije protivničke strane. Na čelu jedne strane je Franjo Tahi uz kojeg su ban Petar Erded i gospar Alapić.
Na čelu protivničke strane je Uršula Hening koja je na prijevaru izbačena sa svih posjeda u susjestvu i Stubici, a uz nju stoji Ambroz Gregorijanec, oženjen njenom kćerkom Martom. U romanu se pojavljuju spletkari, izdajnici, a njihova je uloga da čine radnju zanimljivom. Imaju sva obilježja negativnih junaka i pružaju dinamiku radnje romana.
3. O likovima
Tahi:
Plemić krutog mišljenja koji u svom potomstvu nalazi moć i uživanje. Ne misli na posljedice, već mu je cilj da sebi prigrabi što je više moguće. Ohol je i pohlepan. Jedan je od glavnih krivaca seljačke bune jer je uzimao od seljaka više nego što je imao pravo. Svojim nasilničkim vladanjem postaje strah i trepet kraja. Ne zazire ni pred čim znajući da ima moć, te da mu nitko ništa ne može, pa gospodari i onim što nije njego.
Šenoa ga je opisao kao malog, ružnog čovjeka, čime je hto dokazati njegovu svirepost i zlobu.
Matija Gubec:
Cijenjen i poštovan seljanin koji se bori za pravdu i slobodu pod cijenu smrti. Za razliku od drugih seljaka bio je pismen pa je čitajući knjige shvatio da su svi ljudi jednaki i da imaju jednaka prava. Njegov lik je prototip junaka narodnog stvaralaštva. Njegov fizički izgled upotpunjuje psihički. Odrešitost i jačina su jasno izražene osobine. Gubec je bio čovjek sutrašnjice. Njegova snaga je izbijala iz snažnih prsiju i širokogrudno branila zapstavljene i nemoćne. Kao svaki razborit čovjek pokušao je nevolje rješiti mirnim putem, razgovorom, ali duh vremena, koji ni dan danas nije savladan i uvriježene klasne razlike nisu priznavale glas jednog čovjeka.
Šime Drmačić:
Snalažljivac koji iz svake situacije izvlači materijalnu korist. Na njegovom licu Šenoa je pokazao da dobro pobjeđuje zlo jer ga je neslavan kraj života stajao nasilne smrti, te ga je zadesila u trenutku kad je okusio najveće blagodati života. On je jedan od glavnih uzroka neuspeha seljačke bune radi izdajstva i laži koja je ovladala narodom.
Uršula Hening:
Žena koja nastoji sačuvati svoje. U borbi za opstanak pretvara se u nepokolebljivu i hrabru ženu, ali ujedno postaje i nasilna. Ima promjenjivo stajalište uvjek gledajući u svoju korist. Šenoa ju je izabrao na temelju povijesnih činjenica, za pokretača radnje romana jer sve počinje nesporazumom oko Stubice i Susjedgrada.
4. Moje mišljenje o djelu
Pisac se zaista potrudio da pronađe i prouči spise o tom događaju. Njima je ispunio roman mnogim detaljima i tako napravio ga zanimljivljim čitateljima. Posebno je tečna radnja u prikazu bitaka. Jedan od njegovih uobičajenih odličnih romana vrlo vjeran stvarnim događajima.
Sve verzije lektire za ovu knjigu
ChatBox
ChatBox je prazan
Vic dana
Preporuči nas prijatelju
Anketa
Prazan